Remove this ad
avatar

Markonoc

Posts: 1,675

Site Admin

Lead

Apr 7 13 9:21 AM

Tags : :

nova web-stranica: http://www.sultanovadruzba.net/











Snima: Tims Production-Timur Savcı
Redatelj: Nihat Durak
Scenarist: Meral Okay & Yilmaz Şahin
Žanr: Povijesna drama




Kanuni Sultan Süleyman - Halit Ergenç // Hürrem - Meryem Uzerli // İbrahim - Okan Yalabık


Mahidevran - Nur Fettahoğlu // Hatice Sultan - Selma Ergeç // Mustafa - Mehmet Günsür


Mihrimah Sultan - Pelin Karahan // Şehzade Mehmet - Gürbey İleri // Rüstem Paşa - Ozan Güven




[legend="Veličanstveno stoljeće" ("Muhteşem Yüzyıl")]
Svoju je vlast ovaj snažni vladar započeo kao dvadesetšestogodišnjak, pri samom dolasku na vlast, stavio si jedan cilj: stvoriti od Osmanskog carstva veće i močnije nego što je imao Aleksandar Veliki, on je vladao svijetom, a njime jedna žena!

Osmansko veličanstveno stoljeće...
Sultan Sulejman je posjedovao nevjerovatnu moć!...


1520. godine, dosta mlad Sulejman dobija obavijest o smrti svoga oca, Sultana Selima. Zajedno s prijateljem, a u pratnji sina princa Mustafe te Haseki Mahidevran, iz manje palače u Manisi, odlazi na prijestolje... dolazi u Topkapi.

Tim događajem kreće četredesetšestogodišnja krvava vladavina. Sulejman se prvi put susreće s majkom budućih prinčeva, robinjom Aleksandrom, ukrajinksog porijekla. koja postaje Hurrem sultanija.

Dok Sulejman želi osvojiti svijet te pokoriti Safavidsku dinastiju na Istoku i Rimsko Carstvo na Zapadu, njegova se Hurrem konstantno bori u haremu. I Sulejmanov harem je važno mjesto zbivanja; u njemu se smjenjuju mnogo žene, između ostaloga i kastilijska princeza Izabela te Firuze hatun, koje postaju velike Hurremine neprijateljice. Međutim, velika ljubav nadilazi sve prepreke i Sulejman se Hurrem vraća uvijek iznova. Jedna od njenih najvećih neprijateljica je Sulejmanova prva miljenica, Mahidevran. Uz Valide Hafsu Sultaniju te Sultaniju Hatidže, Hurremin boravak u haremu nije tako ugodan.

Sulejmana će ljubav prema Hurrem puno koštati jer će iz strastvene ljubavi prema njoj narediti ubojstvo najboljeg prijatelja, pouzdanog suputnika i Velikog vezira, Ibrahim pašu, te svojih sinova. Ovo je sve nemilosrdna igra za Hurrem, u kojoj ona samo traži način da izađe kao pobjednik.

Dijeleći pravdu na Istoku ostaje zapamćen kao "Zakonodavac", a šireći državu prema Zapadu tamo ostaje zapamćen kao "Veličanstveni".[/legend]



"Legenda jednog carstva postaje legenda jedne ljubavi"




Dobro došli na trinaestu (ma jesmo dobri, mašala)
temu serije "Veličanstveno stoljeće"


prijevod i obrada:

Remove this ad
Remove this ad

#1 [url]

Apr 7 13 2:54 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Skuli, tebe sam nekako tako i zamisljala, sa duzom svijetlo smedjom kosom, malo nizom od sebe, ja sam 173cm....
Antigona, vitka, duga crna kosa...
BebaiMira, vatrena crvenokosa dama....
Alena ne mogu da smjestim nigdje, nemam ni pretpostavku

" Odlazeći, čuvaš slobodu! Ostajući, čovjek trpi ili napada!
Ja se krećem u krug. Odlazim i vraćam se. Slobodan i vezan. I mislim. I čeznem.
I volim. "
Meša Selimović

#2 [url]

Apr 7 13 3:01 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Uh, moram ovako okolo, jer Marko je zakljucao predhodnu temu...

Skuli:
[quote]Draga Antigona, nisam politički ni KGB ni CIA ni išta takvo, srećom. To nije moj svijet, ja sam za slobodu. Ima analitike i u poslovnom svijetu. Od mene nema nikave opasnosti, jedno potpuno miroljubivo stvorenje.
Uf, dobro je...
Mada ja i nisam mislila na te KGB, CIA, Mosad i sl. nego na one politicke. Bar ih kod nas ima po televizijama koliko hoces, cim se nesto desi, odmah jedno 10 njih krenu da "analiziraju" i na kraju ispadne sve suprotno. Ne bi njih KGB, i CIA ni uzeli! Sta ce im?

#3 [url]

Apr 7 13 3:10 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

lila wrote:

Antigona, vitka, duga crna kosa...

Vitka sam, pa... kako mi kad podje za rukom... Trenutno mi ide...
Nisam crna, nego tamno plava, kosa mi je trenuto srednje duzine, do skoro je bila duga. Ja to kako kad, menjam...
-----------------------------------------------------------------

BTW, ovo je moj 300. post na ovom forumu! Ziveli vi meni i da trajemo jos dugo.

#4 [url]

Apr 7 13 3:53 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Našla sam na ruskom forumu TurkeyForFriend članak o Rustem paši pa sam ga malo duže prevodila, ali evo, danas je gotov. Čim sam ga pročitala, odmah sam promijenila mišljenje o njemu. Sam članak sve govori.
Oprostite na eventualnim lapsusima u pisanju.



1. Legenda glasi: "Rustem-paša, kao gorljivi zagovornik Hürrem sultanije, sudjeluje u svim njenim spletkama i zavjerama, započeo je svoju karijeru na dvoru zahvaljujući njoj. Hürrem je Rustem-pašu oženila svojom kćeri Mihrimah sultanijom, napravivši ga svojom marionetom, imenovan je velikim vezirom, nakon smrti Ibrahima paše. Rustem je ispunio sve svoje obveze u zavjeri protiv princa Mustafe, u kojoj je nasljednik pogubljen. Rustem je potom kao nepotreban bio uništen od strane podmukle Hürrem, koja je osigurala da bude uklonjen s dužnosti velikog vezira, a zatim brutalno pogubljen u tamnicama palače. "

Povijesne činjenice:
Rustem-paša je rođen u 1500. u gradu Skradinu u Hrvatskoj u katoličkoj obitelji. Još kao dijete je došao u Istanbul s bratom, gdje su obojica bili obrazovani u medresama pod upravo dvora, time je i počela vojna karijera obojice braće. Već u 1526., Rustem je bio oružonosač u bitci kod Mohača. Nakon toga je počeo njegov meteorski uspon na dvoru Osmanske dinastije. On je ubrzo postao "Mirahurom" (voditelj sultanove konjice) i "ričab-aga," čovjek koji ima časno mjesto da drži sultanu stremen konja, kad se on penje u sedlo.
Nešto kasnije, Rustem je unaprijeđen u beklerbeka (guvernera) grada Dijarbakira, koji se nalazi na Tigrisu u sjeveroistočnoj Anatoliji. U 1538. je nastavio svoju karijeru i postao bejlerbegom (vladar) cijela Anatolije. Ali ovaj meteorski uspon u Rustemovoj karijeri ga nije zaustavio. Već u 1539., on je postao treći vezir pod sultanom i sudjelovao na sastancima Divana. Sultan je cijenio svog novog savjetnika, kao što je navedeno od strane suvremenika, zbog njegove razboritost i odanosti. Povjerenje i ljubav Sulejmana prema Rustemu može se u potpunosti ocijeniti, prisjećajući se da je na kraju 1539., naime 26. studenoga 1539. bilo vjenčanje između Rustem-paše i Mihrimah sultanije, omiljene kćeri sultana Sulejmana i Hürrem Haseki sultanije.
Često kažu da Hürrem je udala kćer za Rustem-pašu, ali vrijedno je spomenuti pravila i islamske tradicije. Djevojke su ulazile u brak po savjetu svoje majke, ali samo uz suglasnost mladenkina oca, koji je ugovarao sve uvjete predstojećeg ugovora za brak (Nikah ). I to dokazuje da je, u svakom slučaju, Rustem-paša imao ogromno povjerenje sultana.
Legenda također kaže da je nakon smrti velikog vezira Ibrahim-paše sultanija Roksolana uporno nametala Rustem pašu kod Sultana, u smislu Rustemovih dužnosti.
Moramo imati na umu da je Divan (savjetodavno tijelo pod kontrolom sultana) imao jasnu strukturu i strogu unutarnju hijerarhiju, koja je uključivala (u redoslijedu): veliki vezir, drugi vezir, treći vezir, zatim čelnici pojedinih sektora u zemlji, kao što su financije i mornarica (moderna anlogija su današnja ministarstva). Dakle, ući u Divan, bez njegove suglasnosti je bilo nemoguće.
Sukladno tome, treba podsjetiti na kronologiju, prema kojoj, nakon smrti Ibrahima paše nije Rustem-paša postao veliki vezir, nego druge tri osobe:
od 15 ožujka 1536 - na 13. srpnja 1539. - Ajaz Mehmed-paša (što je bio imenovan na dužnost drugog vezira i naslijedio Pargali Ibrahima; umro je od kuge);
od 13. srpnja 1539. - do travnja 1541. - Čelebi Lutfi-paša (karijeru u divanu započela je 1536. Godine kao treći vezir. 1538. imenovan je drugim vezirom nakon smrti prethodnika Mustafa-paše. Postao je veliki vezir 1539. Na dan smrti Ajaz Paše. 1541. smijenjen po nalogu sultana u korist Khadim Sulejman paše).;
od travnja 1541 - do 28. studenog 1544. Veliki vezir je bio Kadim Sulejman paša (nakon što je odslužio tri i pol godine, smijenjen je nakon sukoba tijekom sastanka Divan).
Na posljednjem slučaju vrijedi se zaustaviti sa nekim detaljima. 28. Studenog 1544. došlo je do velikog incidenta - u nazočnosti sultana na sastanku Divana je izbila svađa između trenutnog velikog vezira Hadım Sulejmana paše i bivšeg guvernera Egipta Husrev paše. Sukob je eskalirao u tolikoj mjeri da je to dovelo do ubadanja i samo zbog prisutnosti drugih sudionika na sastanku, nije završilo tragedijom. Nakon ovog incidenta, sultan Sulejman je obje strane u sukobu maknuo sa njihove pozicije, Hadım Sulejman-paša bio je prognan u Malkar, gdje je i umro 1547. Nakon uklanjanja s njegovog mjesta velikog vezira Hadım Sulejman Paše, njegovo mjesto u skladu s pravilima, zauzeo je drugi vezir, koji je, (od 1541), u tom trenutku bio Rustem-paša. Dakle, tek 28. studenoga 1544. Rustem-paša je postao veliki vezir Osmanskog Carstva, više od osam godina nakon pogubljenja zloglasnog Pargali Ibrahim paše, a pet godina nakon što se oženio Mihrimah sultanijom.
Ako govorimo o identitetu Rustema, suvremenici su govorili o njemu kao čovjeku, koji se stvorio iz ničega. Tako Bernardo Navagerro, mletački veleposlanik u 1553., piše: "Valja napomenuti da se Rustem-paša odlikuje velikom pronicavošću, kao da je rođen za tu poziciju. On je vrlo ljubazan i prijateljski nastojen iako nikada ne pokazuje emocije. Osmanlijskom vladaru Sulejmanu - teško je naći takvog mudarog savjetnika za poziciju velikog vezira ".
Brojni znanstvenici vjeruje da je Rustem-paša vrlo kontroverzna ličnost i nazivaju ga majstorom političkog intriga, s druge strane, kažu da je bio nevjerojatno vjeran padišahu i nije sudjelovao u bilo kojem obliku korupcije i zavjere, prema promatračima XVI. stoljeća, bio je "primjer dobrog ponašanja, trijeznosti i pobožnosti. "
Što se tiče javnog mnijenja, negativna slika oko Rustem-paše je formirana nakon pisanja i distribucije poezije Tašlidžali Jaje posvećene pogubljenju njegovog bliskog prijatelja, princa Mustafe. U njoj je Rustem optužen za urotu i sudjelovanja u ubojstvu nasljednika, nazivajući velikog vezira đavlom.
Kazna princa Mustafa bila je predmetom legende (sedma legenda) i njome se pobijaju sve objektivne povijesne činjenice. Što se tiče uloge Rustema u svemu što se dogodilo, možemo primijetiti sljedeće. Bila je 1552., kada je Rustem-paša imenovan "Seraskerom" (vrhovni zapovjednik) u drugoj vojnoj kampanji protiv Perzije, protiv dinastije Safavida. Rustem paša je stigao u jugoistočno Osmansko carstvo, gdje je sultan poslao pismo o nekim nemirima među janjičarima, koji su se počeli sve više pitati je li vrijeme za zamjenu postojećeg sultana nekim mlađim i sposobnijim? Sulejman je bio zabrinut zbog poruke primljene od Rustema, kao i pisma o viješću da je Mustafa vodio aktivnu korespondenciju s dinastijom Safavida, koji bi mogli pomoći u pobuni protiv sultana. Koristio se u korespondenciji potpisom i pečatom "Sultan Mustafa" (dokument postoji i dan danas.) Sulejman je pobjesnio. Kampanja u Perziji je otkazana. Sljedeće ljeto 1553. g. Sulejman je sam vodio ekspediciju na istoku, Mustafi je naredio da se pojavi što ranije. Mustafa je 6. listopada 1553, g. bio u gradu Konja. Tamo je i izvršena kazna nad Mustafom po nalogu sultana.

Nakon toga je splasnula pobuna janjičara. Tako se u Amasiji, u sandžaku koji je upravljao Mustafa, dogodio požar. Unatoč činjenici da je Tašlidžali, prema memoarima suvremenika, bio osrednji pjesnik, ali vjerodostojna osoba, uznemirujuće pjesme i popularne glasine uspjele su pobuditi gnjev pobunjenika, ne toliko na sultana nego na Hürrem Sultaniju , (koja je već poznata kao vještica), ali i na velikog vezira, koji je (prema ranijim zapisima suvremenika) "sunce, svjetlost koja može povećati slavu imperatorskom carstvu." Diljem zemlje, osobito pisci i pjesnici, buntovno nastrojeni, naumili su na svaki mogući način postaviti sultana protiv njegovog velikog vezira. Sulejman je odlučio smiriti mase i Rustem je maknut iz službe oduzimanjem njegovog pečata velikog vezira. Međutim, Rustem je vraćen na poziciju velikog vezira dvije godine kasnije, na 29. rujan 1555.
S druge strane, europski diplomati i putnici, Rustem-pašu su smatrali "čovjekom oštrog, prodornog uma." To potvrđuje sljedeća povijesna činjenica - najveći uspjeh Rustem-paše velikog vezira i njegove politike je zaključenje primirja na pet godina s kraljem Ferdinandom I. 1547., s kojim se suglasio čak i car Karlo V. Jedan od uvjeta sporazuma je bio da se u korist Osmanskog carstva plati godišnji danak od 30.000 dukata.
Sulejman je kod Rustema vrlo cijenio njegovu sposobnost da kompetentno poveća pritok financijskih sredstava u riznicu. S obzirom na gotovo godišnje vojne kampanje, izgradnje novih arhitektonskih projekata (npr. kompleks "Sulejmanija"), sustav vodoopskrbe u Istanbulu, otvaranje novih tržnica i širenje gradova i Carstva, sve bi to bilo nemoguće bez dovoljnih prihoda. Gotovo sve financijske transakcije Carstva usmjeravao je i kontrolirao Rustem-paša. On je i sam imao nekoliko projekata kao što je obnavljanje i proširivanje razvoja poljoprivrede u Carstvu. Uspio je, također uspostaviti trgovinu s Europom i Indijom potpisivanjem niza trgovinskih sporazuma.
Do kraja života, Rustem, kao zet padišaha, bio je vrlo bogat po standardima onog vremena. Imao je u vlasništvu 815 parcela u Rumeliji i Anatoliji, 476 mlinova, 2900 konja, 1106 deva, 600 srebrnih uređenih sedla, 130 pari zlatnih ostruga, 769 okićenih mačeva, 5000 knjiga, od toga 800 koje su bile vješto napravljeni Kur'ani, (Rustem je bio vrlo religiozan čovjek), 32 od njih su ukrašene dragim kamenjem, a imao je i oko dva milijuna akči gotovine. Nakon smrti Rustema, većinu ovog nevjerojatnog bogatstva naslijedila je njegova udovica – Mihrimah , ali dio je Rustem slao u fond Hürrem sultanije kao potrebna sredstva za izgradnju javnih zgrada i džamija. Valja napomenuti da je to prvo takvo ulaganja novca u dobrotvorne svrhe i to u godinama 1544, 1557, 1560 i 1561 i posthumno 1570. Prije Rustema u povijesti Osmanskog Carstva, nije bilo velikog vezira koji je sudjelovao u upravljanju dobrotvornim fondovima, čime je on podupro razvoj vjerske i socijalne infrastrukture. Ovi fondovi su se gotovo uvijek nalazili u dva glavna grada - Istanbulu i Edirneu, u mjestima koja se nalaze na glavnim trgovinskim rutama. Dakle, oni su bili najvažniji čimbenik u poticanju proizvodnje, gospodarstva i trgovine. Konkretno, svila i trgovina svilom je jako zanimala Rustema. U tom smislu, on je pomagao rad tvornica svile u Bursi i Istanbulu, a osnovao je i 1551. tržišnicu u Sarajevu kao centru trgovine svilom.
Što se tiče arhitekture, među najpoznatijima se, naravno, može prepoznati Rustem-pašina džamija u Istanbulu. Izgrađena je na njegovu inicijativu, projektirao ju je arhitekt Sinan, posthumno nakon smrti Rustema. Započeta je siječnja 1561., a za praćenje procesa izgrade, (koji je trajao 1561-1563. godine), bila je zadužena supruga Rustem paše - Mihrimah sultanija. Drugi veliki građevinski projekti uključuju Juma džamiju u Rodostu (sada Tekirdag) i veliki hotel Rustem paše u Erzurumu.
Kako bi osigurao osnovu za konkretne projekte (osnovne škole, medrese, bolnice, hotele, javne fontane, popločane ceste i mostove), Rustem-paša postavio u 1561., u slučaju njegove smrti, kao izvršioce ovih projekata svoju suprugu Mihrimah sultaniju i kćerku Ajšu Humašah Sultaniju (druga djeca i Rustema i Mihrimah su bila predmetom legendi). One su trebale pratiti provedbu njegovih projekata.
Rustem-paša je umro 10. srpnja 1561. od vodene bolesti i pokopan je u mauzoleju u dvorištu džamije Shehzad u Istanbulu uz princa Mehmeta.
Autori:
Elena Minjaeva
Ilja Mikhailov


Eto što kaže povijest. Bio je sposoban, znao je odraditi svoju dužnost, a namiriti i sebe. Ovaj dio gdje se spominje kako je bio prvi veliki vezir koji je gradio građevine od svog novca mi govori da je bio ipak čovjek. Možda nije bio društven i topla osoba, ali nije bio ni zao kako ga lgenda opisuje.
Osim toga, ovo je drugi izvor koji govori kako je sam Mustafa kriv za svoje pogubljenje, a to, opet ima svoju težinu. Možda su oba izvora netočna, ali zato čitam dalje.


Hehe, svuda mala i ovdje mala, tako mi je dato, ali nisam uopće krka. Ma, klade valjam.
Sad kad znako kako izgledamo, bit će nam ovdje još ljepše.

Draga Antigona,
ja nisam postala "analitičar" po političkoj liniji, a mislim da govoriš o takvima. Podloga mog posla je stečena školama, a na poslu radimo timski na svakom projektu, tako da nismo subjektivni nego lijepo korisni i upotrebljivi.


Lijep pozdrav, dragi moji.

#6 [url]

Apr 7 13 7:17 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Marko, lijepo si ti to složio i ukrasio slikama.

Imam u pripremi i članak istih autora o Mirhimah, samo mi fali vremena.
Evo iz njega jedan podatak. Tinkle je pitala koja sestra je mlađa Hatice ili Šah.
Šah je mlađa, rođena je 1509. i navodno je najmlađa Sulejmanova sestra. Za Lufti pašu se udala sa 14 godina, a on je 21 godinu stariji od nje, dakle, rođen 1488. i trenutno u seriji ima 50 godina, a ona 29. Hatice ima 44 godine. To dalje znači da Esmahan može imati najviše 14 godina. Mirhimah ima 16, sa 17 se udaje za 22 godine starijeg Rustema.
Sulejman sada ima 43 godine, Hurrem 33/38.

Ovo me dalje podsjeća na podatak koji sam pročitala u knjizi Sultanovi podanici. U Osmanskom carstvu žena je bila cijenjena dok je mogla rađati, kada više nebi mogla, nastojala je to sakriti jer je to smatrano sramotom. (sirote žene) Zbog toga su se mnoge žene trudile da zatrudne i u kasnijim godnama. Koje su to kasnije godine, ne znam i ne piše a sumnjam da je itko to i zabilježio.

pozdrav

#7 [url]

Apr 8 13 1:45 AM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Skuli, opet si nam bila vredna, stvarno svaka cast!
Zaista je super ovaj tekst o Rustemu. I dolaz koliko legende nekad nadvladaju nad cinjenicama. Vidis, ispade da je zbog pesama Taslidzale narod poverovao u pricu o Hureminoj krivici za Mustafiu smrt, sto ne odgovara istini.

Iste slucajeve imas i kod nas. Ne znam koliko ste vi ovde upuceni u istoriju Boja na Kosovu, ali isto su u narodu preovladali mitovi i legende mastali iz narodnih pesama, a dosta toga ne odgovara cinjenicama. Najbolji primer je Vuk Brankovic, koji je kod Srba postao sinonim za izdajnika, samo zato sto je tako opevan u pesmama. A cinjenica je da je sasvim razumno postupio i povukao svoju vojsku da ne bi svi izginuli kad je shvatio da se protiv toliko nadmocnije turske vojske ne moze boriti.

Odnos prema Hurem me podseca na odnos prema prokletoj Jerini u Srbiji (majka one sultanije Mare, o kojoj sam vam vec pisala). Pravo ime joj je bili Irina Kantakuzin, zena Djurdja Brankovica. Ona je Srbima i dan danas sinonim za zlo (kad nekoga hoces da nagrdis kazes "k'o prokleta Jerina", to je uzrecica), a cinjenica je da nije uopste bila zla, nego je za ono za sta se ona okrivljuje bio kriv njen muz. Mislim i da su u to vreme radije okrivljivali zene (posebno strankinje), da se ne bi pokvarila slika vladara. Plus zenama se uvek moglo pripisati da su vestice i sl. gluposti.


skulirana wrote:

Draga Antigona,
ja nisam postala "analitičar" po političkoj liniji, a mislim da govoriš o takvima. Podloga mog posla je stečena školama, a na poslu radimo timski na svakom projektu, tako da nismo subjektivni nego lijepo korisni i upotrebljivi.

Nisam mislila na one analiticare koji su to postali preko politicke veze, nego bas na analiticare koji analiziraju politicku situaciju. Bas se tako zovu - politicki analiticari. Ali i to sto jesu, postali su po politickoj liniji (kako ti rece), pa smo onda obe u pravu.
Ocigledno ne spadas u tu grupu, na svu srecu tvoju!

Kako god jos jednom ti hvala sto nas ovako lepo informises, a bogami i obrazujes!

#8 [url]

Apr 8 13 10:33 AM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

prečítala som všetko. veľmi zaujímavé. Vďaka Vám.

Drahá Skulirana ja som si myslela, že si jazykovedkyňa, tak zaujímavo vieš písať . Ale si výborná aj ako " analitičarka " Tvoje príspevky majú " hlavu " i " pätu " . Veľmi dobre sa v nich orientuje a sú zaujímavé .

Milý Marko aj Tvoja práca na tomto - a nielen na tomto - fórume je výborná a neopakovateľná


Pozz svim

#9 [url]

Apr 8 13 12:41 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Draga Jaja,
veseli me tvoj kompliment. Hvala ti.

Tvoji su postovi ne samo lijepo napisani, nego odišu dobronamjernošću, vedrinom, mladim duhom i dobrim stilom. Užitak te je čitati.

pozdrav svim forumašima

#10 [url]

Apr 8 13 5:17 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Evo obećanog članka o Mirhimah sultaniji. Prezela sam ga sa ruske stranice TurkeyForFriends kao i onaj o Rustemu.


MIRHIMAH SULTANIJA




1. Legenda glasi: "Mihrimah Sultan, razmažena kći Hürrem sultanije i sultana Sulejmana je tvrdoglava djevojka koja je uvijek išla protiv volje majke i interesa Osmanskog carstva. Bila je također vrlo zaljubljiva: među svojim udvaračima i obožavateljima uključene su i takve povijesne ličnosti kao Rustem-paša, Mimar Sinan, Tašlidžali Jahja. Nakon poznatog arhitekta Sinana koji je tražio ruku sultanije zlatne-kose, Hürrem Sultanija je prisilila svoju kćer da se uda za ambicioznog hrvatskog Rustem-pašu, koji je, zahvaljujući savršenom nikahu, odmah postao veliki vezir. Ali brak nije ništa promijenio - Mihrimah sultanija, kako ne bi bila u blizini nevoljenog muža, koristi sve moguće isprike posebno čak sudjeluje u vojnim kampanjama s ocem. Ona je bila više uključena u vojne poslove nego poslove harema, političke poslove i upravljanje investicijskim fondovima, koje je radila njezina majka. Rezultat svega toga je rođenje djeteta sa nepoznatim mladićem, a ne sa suprugom. Na kraju, upravljanje haremom, financijskim tokovima izgradnje zgrada u Istanbulu - vjerskih institucija i kulturnih objekata, djela humanitarnih fondova umjesto nje bili su prisiljeni raditi Hürrem sultanija i Rustem-paša, ali ne i najdraža kći Mihrimah. No, nakon smrti sultanije Hürrem, Mihrimah sultanija je živjela veličanstvenim životom, bila je u haremu brata Selima. Dakle, Mihrimah sultanija nije mogla opravdati sve nade i očekivanja svojih roditelja, bila je razočarenje i teret dinastije Osmanlija. "


Povijesne činjenice:

Nije mnogo princeza ostavilo svoje ime u povijesti svijeta, ali još manje kada je riječ o povijesti muslimanskih zemalja. Takvom iznimkom od pravila je postala Mihrimah sultanija. Jedina i voljena kći sultana Sulejmana Veličanstvenog i Hürrem haseki sultanije, naslijedila je osobine oba roditelja - ljepotu i karakter majke i politički talent oca, kao što su napominjali suvremenici tog doba. No, o svemu po redu.
Mihrimah Sultan rođena je 21. ožujka 1522., na dan proljetne ravnodnevice. Mnogi povjesničari njeno ime povezuju s datumom rođenja, podrijetlo imena - "Mihr-i-mah", što na perzijskom jeziku znači "sunce i mjesec", jer kako je navedeno u nekoliko izvora, u ovom danu Valida Ajša Hafsa sultanija, koja je unuci dala ime, u isto vrijeme je vidjela zalazak sunca i uzdizanje mjeseca.
Roditelji su kćer dali dobro obrazovanje, gotovo u rangu s prinčevima nasljednicima - ona, kao i njena majka je znala nekoliko jezika, bio je obrazovana i inteligentna. Po riječima suvremenika, mlada sultanija je bila lijepa, elegantna i graciozna, imala je dugu plavu kosu, to je razlog što često možete naći opis Mihrimah sultanije kao "zlatnokose-sultanije."
No, to nije samo obrazovanje i oštar um izdvajlo Mihrimah sultaniju u haremu. Kao i njezina majka, ona je bila zainteresirana za politiku i dobrotvora djela, državne poslove i društvene projekte. Hürrem je aktivno uključivala kćer u upravljanje fonda nazvanog fondom Hürrem haseki sultanije, očito računajući na činjenicu da će u budućnosti, nakon njezine smrti, njezina kći će biti nasljednik u tim stvarima. Gledajući naprijed, možemo primijetiti da Hürrem haseki sultanija nije pogriješila u nadama i povjerenju u svoju kćer.
No, većina glasina i mitova o životu Mihrimah odnose se na njene navodne obožavazelje. Naravno, kao što je napisano prije, Sultanija je imala dobar izgled i oštar um, koji su , naravno, mogli osvojiti njene suvremenike. Ali, u isto vrijeme, obično na internetu i na stranicama nekih upitnih tiskanih izdanja javljaju se tri osnovna obožavatelja u životu Mihrimah sultanije.
Prvi od njih, većinom zbog iznimnog televizijskog projekta "Veličanstveno stoljeće", bio je Tašlidžali Jahja beg. Kao povijesni lik, blizak prijatelj princa Mustafe, savjetnik za niz pitanja i pjesnik. Ni u jednom od stvarnih povijesnih izvora ne spominje se bilo kakva veza njega i Mihrimah sultanije. Arhivi ne sadrže ni jedno ljubavno pismo pjesnika, koji je živio u Manisi, daleko od Topkapi palače, nije se ni u jednom svom stihu obratio sultaniji, nema čak ni neizravnih referenci na Mihrimah u njegovim stihovima. To je fikcija koja je daleko od stvarnosti. Jedina uloga koju je zapravo igrao Tašlidžali u životu Mihrimah – sudjelovanje u konfliktu preko Rustem-paše nakon smrti princa Mustafe u 1553. Vjerovanje da su Mihrimah sultanija i Jahja bili bliski prijatelji ili čak nešto više, nije ni na čemu utemeljeno.
Drugi hipotetski obožavatelj Mihrimah sultanije zove se Mimar Sinan, koji je navodno, zatražio ruku kćeri padišaha nakon što je postao glavni arhitekt u Istanbulu. Da bi razumjeli ovaj problem, treba napomenuti da je Sinan, također kao povijesna ličnost, odigrao vrlo, vrlo neizravnu ulogu u životu Mirimah - naime, po njenim nalozima je izgrađeno mnogo zgrada i kulturnog nasljeđa Osmanskog carstva, ali ništa više od toga. Prijedlog braka, ljubav ili drugi strastveni osjećaji nisu se očitovali. Mimar Sinan je postao glavni arhitekt u Istanbulu, krajem 1539., nakon udaje Mihrimah sultanije za Rustem-pašu, koji je postao veliki vezir Osmanskog Carstva pet godina kasnije. Vremenski se eventalna Sinanova prošnja ne poklapa sa realnošću (Mirhimah je već bila udata).
Rustem-paša je jedina povijesna ličnost, koja je povezana sa životom mlade sultanije više od dvadeset godina. Kao što je objašnjeno ranije (u legendi "brak dvanaestogodišnje Mihrimah sultanije i pedesetgodišnjeg Rustem-paše"), njihovo vjenčanje je održano 26. studenog 1539. U to vrijeme Mihrimah je bilo sedamnaest, a Rustemu trideset devet godina. Ako se sjetimo običaja toga vremena, primjera dinastičkih brakova i sudbina mnogih žena vladajućih obitelji, vrijedno je napomenuti da razlika u godinama nije bila neuobičajena. Dovoljno je prisjetiti se dobne razlike Ajše Hafsu sultanije (koja je postala majka u 15 godina) i Javuz Selima, koji je bio 14 godina stariji ili Lutfi-paše i njegove supruge - mlađe sestre sultana Sulejmana, Šah sultanije rođene 1509. Među njima je 21 godina razlike.



Podsjetimo se da je u skladu s pravilima i islamskim običajima tog vremena, djevojka ulazila u brak po savjetu svoje majke, ali samo uz suglasnost mladenkina oca, koji je ugovarao sve uvjete braka. Suvremenici također tvrde da je Mihrimah sultanija u potpunosti prihvatila majčin izbor – čovjeka koji se brzo uspinjao, bio ambiciozan i odan Osmanskoj dinastiji, vladar Dijarbakira. S tim se složio i Sulejman - Rustem paša je imao ogromno povjerenje padišaha. Osim toga, kao što je navedeno u jednoj od prethodnih legendi (legenda "O Rustem paši"), suprug Mihrimah, Rustem-paša, nije odmah postao veliki vezir nakon vjenčanja – prošlo je pet godina prije nego što je preuzeo dužnost od sklapanja braka, pa čak i više.
Mihrimah je postala majka troje djece, nakon što je rodila dva sina (Osman Sultanzade bega, a ime drugog sina se nije sačuvalo jer je umro) i kćer (Ajša Humašah Kanum sultanija). Sinovi su pokopani u poznatom velikom humanitarnom kompleksu Mihrimah sultanije u Uskudaru, koja je sagrađen u razdoblju između 1540. i 1548. godine, a uključuje Uskudar džamiju, muslimansku školu - madresu, osnovnu školu i bolnicu.
O stupnju bliskosti i povjerenju prema svom suprugu Mihrimah sultanije govori nekoliko činjenica. Prva je da je Mihrimah vrlo uključena u dobrotvorne projekte muža. Često je djelovala u njegovo ime kao ovlašteni predstavnik u upravljanju dobrotvornim fondovima i projektima.
Mihrimah je naslijedila impresivno bogatsvo svoga supruga nakon njegove smrti, osim u dijelu koji je Rustem poslao fondu Hürrem sultanije kao potrebna sredstva za izgradnju javnih zgrada, džamija i ostalih zgrada. Također je Rustem-paša ostavio 1561., u slučaju njegove smrti, kao opunomoćenike svoju suprugu Mihrimah i kćer Ajšu Humašah Kanum sultaniju za sve pokrenute socijalne i dobrotvorne projekte (osnovne škole, medrese, bolnice, hotele, javne fontane, popločane ceste i mostove). Mihrimah je ispunila posljednju želju svoga muža. Štoviše, ona je osobno nadgledao izgradnju Rustem-pašine džamije u Istanbulu, koja je nastajala u razdoblju 1561. – 1563., na temelju njegove inicijative, a od strane graditelja Sinana, nakon smrti velikog vezir.
I posljednja činjenica, koju bismo željeli napomenuti u ovom kontekstu - izgradnja džamije Mihrimah sultanije u Edirnekapıju. 1562., taj isti Sinan je na najvišem brežuljku u Carigradu, u staroj tvrđavi vratima Edirnekapı, počeo graditi još jedan kompleks koji se sastoji od Mihrimah sultanije džamije, fontane, kupališta i medreses. Najčešće se upravo džamija Mihrimah sultanije u Edirnekapıju spominje kao primjer arhitektonskog genija Mimar Sinana, koja je, naravno i primjer manifestacije njegove ljubavi za zlatnokosu-sultanu, kako glasi nepotvrđena legenda. No, često zaboravimo spomenuti sljedeće važne činjenice. Nakon smrti supruga, Mihrimah sultanija, nasljeđuje veliko bogatstvo i za dovršetak izgradnje Rustem-pašine džamije, osobno je naredila Sinanu posebnu džamiju. Po tradiciji, džamije osoba vladajuće dinastije imaju dva minareta, ali Mihrimah je u tuzi za suprugom željela džamiju sa samo jednim minaretom kao znak usamljenosti nakon smrti supruga. Upravo tako je džamija sagrađena i sačuvana do današnjeg dana.



Što se tiče sudjelovanja Mihrimah sultanije u vojnim kampanjama s ocem, u tom smislu je vrijedan pamćenja tragični događaj 1401-1402. g. a vezan s Bajezidom I (o čemu podrobnije govori legenda "O Haseki"), nakon čega su sultani odustali od tradicije vođenja žena u vojne kampanje ili predstavnice harema, jer je harem bio najvrjednije sultanovo vlasništvo. Legenda se odnosi na činjenicu da je Mihrimah sudjelovala u vojnoj kampanji s ocem u Egiptu. Treba naglasiti da je Egipat postao pokrajina Osmanskog carstva nakon obnovljenog mamelučkog rata 1515-1517. godine, prije pristupanja prijestolju sultana Sulejmana. Suzbijanje pobune u Egiptu u 1524., se, naravno, provodilo bez sudjelovanja dvogodišnje Mihrimah sultanije. U kasnijim razdobljima vladavine Sulejmana Veličanstvenog nije bilo vojnih kampanja u Egiptu. Dakle, u očevu životu Mihrimah sultanija u vojnim kampanjama nije sudjelovala. Kada je postala upraviteljica harema, nakon što joj je majka umrla u 1558., ona jednostavno nije mogla, a nije imala ni pravo napustiti zidove Topkapi palače. Prema tome, ono u što je sultanija stvarno bila aktivno uključena je bilo upravljanje mnogih stvari u Istanbulu.
Mihrimah sultanija je bila vrlo utjecajna i bogata. Rekli smo o njenom aktivnom sudjelovanju u projektima muža, ali ona je također pomogla u upravljanju majčinog poznatog fonda Hürrem haseki sultanije. Osim toga potrebno je napomenuti i sljedeće činjenice - kao što znate, Hürrem je aktivno bila uključena ne samo u unutrašnjim događajima nego i vanjskim, diplomatskim. Dovoljno je podsjetiti na dopisivanje Hürrem sultanije s vladarima nekih zemalja i predstavnicima dinastija, konkretno tu je bila aktivna korespondencija s poljskim kraljem Sigismundom I., a nakon njegove smrti, njegovim sinom Sigismundom II. U ovom poslu Hürrem je pridonjela više nego u bilo kojem drugom. U arhivima su sačuvana ne samo pisma Hürrem sultanije, nego i pisma Mihrimah sultanije. Konkretno, njena prepiska s kraljem Poljske iz 1548. Nakon smrti Hürrem to je bio i Mirhimahin najveći doprinos vezan za upravljanje i održavanje vanjske politike i diplomatskih kontakata.
Samo Mihrimah kao i Hürrem sultaniji u njeno vrijeme, kao izuzetak u pravilu, je bilo dopušteno podizati zgrade u glavnom gradu. Natpis iznad vrata džamije Mihrimah sultana u Istanbulu kaže da je Mihrimah "povjerenik pobožne zaklade, zaštitnik mira i vjere, Sultana ... kći…. sultana Sulejmana Kana"
Valja podsjetiti da ona upravljala haremom od 1558. (naslijedivši svoju majku Hürrem sultaniju nakon njezine smrti), za vrijeme vladavine svog oca, sultana Sulejman i nastavit će upravljati do 1566., prije pristupanja Selima II, njenog mlađeg brata. Ovaj slučaj je jedinstven na svoj način, kao prvi i jedini u povijesti Osmanskog Carstva, upravljanje haremom, kojim obično upravlja Valida ili Haseki, upravljala je kćer vladajućeg sultana.
Mihrimah sultanija je umrla 25. siječnja 1578., u 56. godini starosti. Bila je jedino dijete sultana koje je imalo čast da bude pokopana u turbetu Sulejmana, što potvrđuje činjenicu kako je bila bliska s ocem kao i do koje je mjere bila značajna osoba u povijesti Osmanskog carstva.

Autori:
Elena Minjaeva
Ilja Mihailov


Nakon ova dva članka, ja više ne vjerujem ničemu što je pisano na internetu, wikipediji i bilo kojem drugom izvoru koji nije znanstveni.
Ovo što je napisano o Rustemu i Mirhimah nema veze s onim o čemu sam i ja ranije pisala i što još uvijek pišu novine.

pozdrav

Remove this ad

#11 [url]

Apr 9 13 12:03 AM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

lila wrote:
Alena ne mogu da smjestim nigdje, nemam ni pretpostavku


Znači, dobro sam se maskirao?!

Smjesti me zapadno od sebe, memli strana...

Izgled...A, tooooo!
Znaš kako izgleda Bali-beg? E, pa ni nalik!!!! Ha, haaa


Lijep pozdrav veličanstvenim sultanijama koje baš tako zamišljam:
VELIČANSTVENIM!



Zanimljivo:

Najduže putovanje na koje u životu možete krenuti je ono od vaše glave do vašega srca.
(Gary Zukav)

#12 [url]

Apr 9 13 9:01 AM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Dragi Alene,
ja te zamišljam kao jednu senzibilnu dušu, besmrtnih ljudskih vrijednosti, a više od toga ne mogu ni zamisliti.


[youtube]VftoSL4jhgY[/youtube]

pozdrav za tebe, dragi prijatelju

#13 [url]

Apr 9 13 4:51 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

skulirana wrote:

Nakon ova dva članka, ja više ne vjerujem ničemu što je pisano na internetu, wikipediji i bilo kojem drugom izvoru koji nije znanstveni.
Ovo što je napisano o Rustemu i Mirhimah nema veze s onim o čemu sam i ja ranije pisala i što još uvijek pišu novine.


Razmisljala sam nakon ova dva procitana teksta i dosla do zakljucka da bi im trebalo najpre verovati. Razlog: nema romantike, ljubavi, mrznje, ni emocija, koje su karakteristicne za legende i price koje se prenose s kolena na koleno. Sve zvuci vrlo realno i jedino za sta moze da postoji istorijski dokaz. Jer istorija je skup bas ovakvih dokumenata i dokaza, a ne prica o ljubavi, mrznji i ogovaranjima.

Budite mi pozdravljeni!

#14 [url]

Apr 9 13 7:45 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Draga Antigona,
ovim člancima o Rustemu i Mirhimah vjerujem jer su pisani logično, a i potpisani su, to je izašlo u Rusiji na jednom forumu gdje ima svega i svačega, ali ima jedna osoba koja prenosi samo povijesnu građu. Osim toga sada čitam knjigu o Mimaru Sinanu i u njoj se spominju i Mirhimah i Rustem i piše isto što i u postovima koje sam postavila. Između ostalog piše i da samo legenda govori da je Sinan bio zaljubljen u Mirhimah, ali povijesnih dokaza nema, a Mirhimah je bila predana žena Rustemu. Nema nigdje spomena o Sinanovim stihovima koji bi se ticali Mirhimah.

Čitam knjigu o Mimaru Sinanu. On je bio genijalan u pravom smislu riječi. Na što je on sve obraćao pažnju kod gradnje, to je nevjerojatno. Ima opisano detaljno kako je on arhitektonski riješio akustiku, visinu, temelje, ma sve detalje u koje se ja ne razumijem, da bi izgradio onako veličanstvene građevine u ondašnjem Osmanskom carstvu. Ma ne mogu sve prenijeti jer su to i stručni opisi i napisane su karakteristike pojedinih zgrada i arhitektonske savršenosti svake od njih.
Ono što sam prevela su samo osnovne činjenice o njemu, a to vam prenosim.


Arhitekt Sinan je rođen u unutrašnjosti Anatolije, u Kajseriju, u selu Ajrnasu u obitelji grčkih kršćana. Njegovo ime je Josef (Josip). Na dvor je došao kada se vršila svojevrsna mobilizacija vojnika u janjičare. On je svoju slavnu karijeru započeo kao jednostavan stolar.
Poslan je u Istanbul gdje je prešao na islam. U to vrijeme je imao 23 godina i nije bio pogodan za srednju školu u Enderunu zbogo dobi, zbog čega su ga poslali u specijalnu školu pri Imperialnom koledžu. Tri godine kasnije, Sinan maturira i postaje kvalificirani arhitekt i inženjer te u roku od 6 godina od dana stupanja u školu sudjeluje u posljednjoj kampanji Selima I na otok Rodos, koja je završila smrću sultana.
Zajedno sa korpusom novog sultana Sulejmana Veličanstvenog u sastavu rezervne konjice, sudjelovao je u kampanji protiv Austrije, nakon čega je Sinan unaprijeđen u čin kapetana sultanske straže te je dobio i čin komandanta pješačkog kadetskog zbora, a kasnije je imenovan za zapovjednika 62. pješačkog korpusa, stacioniranog u Austriji. Nakon Mohačke kampanje u 1526., postao je šef vojnih tehničara u turskoj vojsci. Tijekom svoje službe, Sinan je uništavajući neprijateljske utvrde i građevine, kao arhitekt, izučavao njihove slabosti u gradnji.
Tijekom posljednjeg pohoda na Bagdad, u svrhu forsiranja napada preko jezera Van, izgradio je 3 broda i za to dobio naslov haseki ünvanı (tj. naslov doživotnog miljenika kod sultana). Drugom prilikom pri prelasku rijeke Prut u Moldaviji, izgradio je u 13 dana neviđeni most. Sultan Sulejman je bio oduševljen i imanovao ga je glavnim arhitektom dvora. S tim naslovom Sinan je živio do svoje smrti.

Sinanove građevine

Sinan je živio gotovo 100 godina, a tijekom svog dugog životnog vremena uspio je plodotvorno raditi. Prema različitim izvorima, Sinan je projektirao, dizajnirao i izgradio više od 350 objekata, uključujući 84 džamije, 52 male džamije, 52 medrese, 7 škola, 22 mauzoleja, 17 imareta, 7 brana, 8 mostova, 20 hotela, 35 palače, 6 žitnica, 48 kupatila. Ako se uzme u obzir da je radio kao glavni graditelj u palači oko 50 godina, teško je zamisliti da je bio u stanju, po narudžbama, organizirati utjelovljenje tolike količine zgrada. Špekulira se da su neke od tih povijesnih građevina, od kojih se većina nalazi u Istanbulu, sagrađene od strane njegovih učenika ili skupina arhitekata koji su radili pod njegovim vodstvom.

Ovdje upada u oči da je Sulejman znao za Sinana prije izgradnje mosta preko rijeke Prut (a to smo gledali u prošloj epizodi) te je ovdje ta činjenica da ga zna od ranije, zanemarena.
Sve u svemu, oduševljena sam svime što sam pročitala o ovom nevjerojatnom genijalcu.

pozdrav za sve drage forumaše

#15 [url]

Apr 10 13 1:09 AM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Skuli, jos jedom, super tekst, poucan, potkrepljen cinjenicama, a ne mitovima.

Ima ona prica da u Mihrimah dzamiju kad odete na prolecnu ravnodnevnicu (kad joj je i bio rodjendan), u odredjen sat se vide u isto vreme sa jedne strane Mesec, a sa druge Sunce, te verovatbo otud i ta legenda o njegovoj navodnoj ljubavi prema njoj.
Kako god, ako je tako nesto uspeo da izvede, onda svaka mu cast!

#16 [url]

Apr 10 13 4:28 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Još malo o Mimaru Sinanu. Navodno je bio nezadovoljan svojim djelima, htio je napraviti nešto bolje od starih Grka u koje se ugledao. Iz tog razloga je dugo godina pomno izučavao Aja Sofiju. Želio je napraviti nešto bolje, a sama Aja Sofija je bila vrlo složena i djelo isto velikih graditelja arhitekta Antemija iz Trala i matematičara Izidora iz Mileta. I danas se smatra od jednim od remekdjela svjetskog graditeljstva.


Aja Sofija

Na koncu mu je uspjelo napraviti veću džamiju, sa većom kupolom. To je Selimanija džamija, građena za vrijeme Selima II. Sinan ju je izradio kada je imao 84 godine. Smatra se njegovim najsavršenijim djelom. On sam je ovim svojim djelom bio zadovoljan.


Džamija Selimanija

Ovu zgradu i danas dolaze vidjeti najznačajniji arhitekti svijeta.
Kupola je "šest lakata šira i četiri lakta dublja od kupole Aja Sofije". U njoj je sve posloženo u skladu sa muslimanskim načelima; stupovi, vrata, minareti. Ja se u to ne razumijem, a opisano je vrlo opširno pa ne mogu sve prenijeti.


kupola Džamije Selimanije

Mimar Sinan je, navodno, osim što je bio nezadovoljan mnogim svojim djelima, bio vrlo jednostavan čovjek. Sa graditeljima je miješao mort, jeo je s njima za istim stolom... sav je bio posvećen izgradnji.
Nitko ne zna od čega je umro. Postoje neke legende, ali pouzdanih podataka nema.
Piše da o njemu kruži "100 legendi", ali to su samo legende.

pozdrav

#17 [url]

Apr 11 13 10:21 AM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Kratak sadržaj 94. epizode:

Mihrimah dolazi do Esmahan s pitanjem - zašto je bacila sluškinjama pismo Bali bega? Mihrimah kaže da je ona rekla djevojkama da je Bali beg pismo pisao Esmahan, a ne njoj. Esmahan zahtijeva da Mihrimah ode. Mihrimah kao odgovor, savjetuje Esmahan da joj ne izlazi na oči, inače će biti velike sramote.
Hurrem naređuje Šah da se ne miješa u poslove harema. Ona neće dopustiti da se pravila harema krše. Hurrem naređuje da su uzme natrag sve zlato koje je distribuirano i dalje bez nje se ne smije nikome dati ni novčića. Šah se opravdava da je samo htjela pomoći. Ona savjetuje džarije da se mole da im Hurrem brzo da plaću.
K Sultanu stiže krimski Kan Saip Giraj. On navodi da je Rares uspio pobjeći.
Bali beg govori sultanu da su njegovi vojnici opljačkali susjedna sela, lokalni stanovnici se žale. Sultan je naredio hitno kažnjavanje krivaca. Selim je prisutan prilikom kažnjavanja. Svi ga gledju, hoće li izdržati gledajući toliko krvi. Rustem tješi Selima da se i on u njegovoj dobi bojao krvi, ali je tijekom godina navikao na sve. Selim moli Rustema pomoć kako bi njegov otac u njemu vidio dostojnog nasljednika. Rustem obećava da će odsad uvijek biti uz njega.
Sultan dobiva pismo od Hurrem puno ljubavi i čežnje.
Hurrem u tom trenutku pokušava nekako riješiti problem s novcem. Ona poziva k sebi Rakel i govori joj da je novac ukraden. Hurrem ispituje Židovku je li s nekim razgovarala o novcu. Rakel sugerira da se uzroci krađe trebaju tražiti u haremu. Hurrem ne dopušta takvu mogućnost. Hurrem je pita za novi novac, ali je onv odbija - ona nije u stanju osigurati toliki iznos.
U haremu počinje uzbuna - djevojke žele dobili plaću. Diana prijetnjama uvodi red.
Rakel savjetuje Hurrem da traži novac od mletačkih trgovaca. Zumbul pokušava Hurrem savjetovati da ne traži novac od njih jer su Turci u ratu s Venecijom. Hurrem se nada da će sve vratiti do povratka sultana.
Hatidže ponovno susreće neku čarobnicu. Moli je da joj pomogne naći grob Ibrahima. Mudra žena joj odgovara da samo srce može reći Hatidže put do groba njenog muža. Ona daje Hatidže molitvu koju treba čitati, a zatim će joj se u snu ukazati put.
Hurrem traži da se kazne palicama i bace u zatvor one koje su nezadovoljne stanjem u haremu. Neka ovo bude opomena svima da se čak i ne razmišljati o pobuni.
Nigar u ime Šah plaća služavku koja potiče bunt u haremu, dolijeva ulje na vatru.
Mustafa i Tašlidžali osuđuju piratske napade na trgovačke brodove. Mustafa predlaže izgradnju brodogradilišta u Alanji, dok je glavna flota u borbi. Tašlidžali ga savjetuje da prvo tražiti dopuštenje od sultana.
Mahidevran vidi da je Ajša tužna. Razlog tome je što je Mustafa ne poziva na halvet. Mahidevran odlučuje da je vrijeme da nađe novu priležnicu za svog sina. U ovom trenutku Rumejsa gleda Mustafu.
Plaćenica Šah ubija jednu od sluškinja. Ona je jedan od onih koje Hurrem naredila kazniti. Hurrem naređuje Afife i Zumbulu da do jutra sve istraže i sve ispitaju. Ako do tada ne nađu krivca, ona će protjerati sve robinje iz harema.
Hatidže sanja san u kojem vidi mjesto na kojem je pokopan Ibrahim.
Do jutra je Zumbul pronašao ubojicu, ali ona se kune da to nije ona. Hurrem shvaća da su joj opet smjestili. Ona naređuje da se djevojka pošalje u daleko selo i da joj se osigura sve što joj treba. Hurrem želi nadigrati svoje neprijatelje - neka vjeruju da je kaznila ubojicu.
Sultanu privode Raresovog brata. Sultan ga je imenovao vladarom Moldavije. Glasnik donosi pismo od sultana Mustafe. Ovo pismo je palo u ruke Rustemu.
Mahidevran upozorava sina da nasljednik nema pravo na izgradnju ili korištenje flote. Mustafa ju uvjerava da je Sultanu već poslao pismo tražeći dozvolu za otvaranje brodogradilišta u Alanji. Mahidevran kaže da Hurrem neće propustiti ovu priliku kako bi uklonili Mustafu. Mustafa odgovara da je u njegovim žilama krv Mehmeta Osvajača i on neće ni pred kim pognuti glavu.
Hurrem s kćeri razgovara o situaciji u haremu. Mihrimah pita tko su neprijatelji njene majke – Šah i Hatidže? Hurrem kaže da su njeni glavni neprijatelji - Mahidevran i Mustafa.
Mahidevran moli sina da bude oprezan jer Hurrem samo čekaju priliku da ga se riješi. Mustafa kaže da je on u stanju se obraniti. Mahidevran kaže da će ga štititi, sve će učiniti za njega.
Hurrem objašnjava Mihrimah da će doći vrijeme i Mustafa neće ni kap vode dati njoj i njezinoj braći. Mihrimah se kune majci da će uvijek biti uz nju i podržati sve njene postupke.
Hurrem posuđuje novac od Mlečana i dijeli plaće djevojkama. Ona je potpisala zadužno pismo. Posjetitu mletačkog trgovca primjeti Merdžan.
Sin kapetana Reiza, Hasan, Sultanu donosi pismo od svog oca. Kapetan kaže da ga je porazila velika flota, koja je bila prikupljena od strane Andrea Dori. Neprijateljska flota je bila znatno veća i snažnija od Osmanlija i smjer vjetra nije bio u korist Osmanlija. Kapeta Reis je naredio mornarima da se mole Bogu da se vjetar stiša. Bog je čuo njihove molitve. Zbog toga je turska flota osvojila veliku pobjedu kod Preveza. Neprijatelj je bio pobijeđen i pobjegao je.
Hurrem prodaje svoje imanje kako bi ispaltila dug. Ona naređuje Zumbulu da odmah pozove Venecijanku i nagodi se s njom. Zumbul kaže kako svakog dana očekuju povratak sultana. Nigar obavještava Šah da je Hurrem prodala imanje.
Venecijanka dolazi u palaču i Hurrem je pita gdje joj zadužnica. Odgovora joj da je potvrdu već poslala na dvor, jer joj je došao zahtjev od nje same, Hurrem.
Hurrem ide do Šah i traži povratak njezine prepiske. Šah je počela vršiti pritisak na Hurrem, kako je mogla posuditi novac od neprijatelja države. Šah je rekla da će sve reći sultanu, a on će donijeti odluku o sudbini onih koji dovode u pitanje čast i dostojanstvo dinastije.
Sultana Ebu Suud izvještava da je u Istanbul došao novi propovjednik Mašukov, koji krivo tumači Kuran. Sultan naređuje da se Mašukov protjera iz glavnog grada.
Mahidevran naređuje Fidan da izabere za Mustafu najljepše žene i pripremi slavlje. Rumejsa je čula njihov razgovor.
Tašlidžali se brine što do sada nije stigao odgovor sultana u vezi brodogradilišta, a u međuvremenu je njegova izgradnja u punom jeku.
Rumejsa se odjeva za večernju zabavu. Ona laže Fiden da joj je Mahidevran naredila da sudjeluju u proslavi. Rumejsi na sve načine pokušati osvojiti naklonost Mustafe. U ovom trenutku otkriva se njena prijevara, ali Mahidevran ne smatra potrebnim da je kazni - neka zabavlja njenog sina.
Rumejsa obećava Fidan da ne samo da će postati ljubavnica Mustafe, nego i majka njegove djece. Međutim, u ovom trenutku, Mustafa se odlučuje za drugu djevojku.
Hurrem traži izlaz iz situacije u kojoj se našla. Diana nudi rješenje napasti Šah i natjerati je da preda dokumente, a ako odbije, onda da ju se ubije.
Šah je odlučila da ide u susret sultanu u Edirne što je prije moguće kako bi ga obavijestila o sramotnom činu Hurrem.
Hurrem saznaje o ovoj namjeri Šah i odlučuje presresti je i oteti dokumente.
Šah putuje u Edirne, u pratnji Gulfem. One su obje u očekivanju skore smrti Hurrem. Na kočiju Šah napadaju plaćenici Hurrem. Oni zahtijevaju potvrdu, ali Šah je neda. Tada napadači prijete da će ubiti Gulfem. Šah je prisiljena predati dokumente.
Šah dolazi sultanu. Požalila se kako su je napali i htjeli ubiti. Sultan pita zašto se uopće uputila na tako daleki put. Šah mu odgovara da mu je osobno željela predati važan dokument koji svjedoči o velikoj Hurreminoj izdaji.

lijep pozdrav cijelom drušvu na forumu iz Zagreba

#18 [url]

Apr 11 13 4:10 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Skuli,

Nego, opet nelogicnost! Hurem nema para da isplati plate dzarijama, a ima da plati placenike, koji napadaju Sah!

#19 [url]

Apr 12 13 1:24 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Boga mi, propustlila sam previse...a divno ste vidim, pisali. Hvala vam sto ste ostali aktivni. Ja sam se sa djecom i gripama borila skoro pa dvije sedmice, i samo sam mogla ponekad proviriti malo.
Epizode sam pogledala onako u magnovenju i vala nista nisam mogla posebno dozivjeti. Ove peripetije sa novcanim problemima u haremu i sa Hurrem, jednako su mi smijesne kao i sinhronizacija na turski kad Papa prica, pa ga oni podanici oko njega naslovljavaju sa ''Hazreti PEDER''..O, majko mila...

Pozdrav svima

"Destur! Sultan Suleyman Han Hazretleri!" :)

#20 [url]

Apr 12 13 4:43 PM

Re: Muhteşem Yüzyıl / Veličanstveno stoljeće vol. 13

Bona, dobro nam dosla nazad! Bas sam se pitala gde si, niko nije znao.
Pridruzi nam se cesce.

Marko, tebi hvala za prevod epizode. Nasla sam link na FB tranici.

Remove this ad

Quick Reply

bbcode help